Grad Gornji Milanovac, centar takovskog kraja, osnovan je 1853. godine odlukom kneza Aleksandra Karađorđevića.
Zašto i kako?
U vreme prvog i drugog srpskog ustanka Rudnik je bio razoren, pa je po oslobođenju sedište rudničke nahije premešteno u Brusnicu.

Nahijski knez je bio Jovan Obrenović brat kneza Miloša. Njega je u Brusnici dvadesetih godina prošlog veka posetio poznati pisac Joakim Vujić , koji je u svom delu "Putešestvije po Serbiji" ostavio niz dragocenih podataka. Evo nekih.
Varošica Brusnica imala je u to vreme "do 30 domova, među kojima su najviše dućani". Svojom veličinom i lepotom isticala se kuća Jovana Obrenovića u kojoj je bila i škola sa 26 učenika. Selo Brusnica bilo je veće od varošice i imalo je dva puta više domova.

Godine 1837. podignuta je crkva koja i danas postoji.

U toku 1839. godine u Brusnici je osnovana mezulana (pošta) "za ekspediranje pisama i drugi praviteljstveni dela". Za prenos pošte i prevoz putnika mezulana je imala četiri konja.

Prema geografsko - statističkom rečniku Srbije , koji je sastavio Jovan Gavrilović, varoš Brusnica je 1814. godine imala 63 kuće i 205 duša (stanovnika), a selo Brusnica 85 kuća i 604 duše.
Međutim , Brusnica nije imala uslova da se razvija kao sreska i okružna varoš, kao administrativni, politički i ekonomski centar rudničkog kraja. Predloženo je da se nova varoš osnuje "pokraj reke Despotovice" na Divljem polju, i to je usvojeno.
Međutim, bilo je predloga da se sedište rudničkog okruga premesti u Majdan, zatim na velerečko - nevadsko polje, pa čak i u Čačak.

Razlog premeštanja bio je ipak više ekonomski nego administrativno-političke prirode. Stanovnicima Brusnice u to vreme nedostajao je prostor za gradnju dućana, zanatlijskih radionica, magacina i stambenog prostora za novi građanski sloj stanovništva koji se stvarao u uslovima novostečene slobode.